Začitavanje: 'Čin Rogera Murgatroyda'

Utorak
06.10.2009.

Čin Rogera Murgatroyda (Fraktura, 2009) prvi je roman suvremenog škotskog spisatelja i kritičara Gilberta Adaira preveden na hrvatski. Ovaj je vintage krimić pravo osvježenje u suvremenoj produkciji ovog popularnog žanra. Većina krimića i danas slijedi osnovnu shemu zločin-istraga-otkriće, no sve više se oslanja i na elemente drugih žanrova, poput horora i SF-a. Istraga se temelji na modernoj forenzici, što je najčešće popraćeno detaljnim opisima užasnih detalja umorstava, mrtvih tijela i sličnih gadosti, no u svojoj je knjizi Adair izabrao drugačiji put. On upravo na temelju općih mjesta klasičnih krimića, poput vriska s tavana, dvorca zametenog snijegom i 'nemogućeg' ubojstva i niza likova od kojih su baš svi sumnjivi, vješto stvara zaplet koji je i hommage i parodija romana Agathe Christie.

Već i samim naslovom roman Čin Rogera Murgatroyda podsjeća na prvi roman Agathe Christie koji joj je donio slavu i uveo u književnost Hercula PoirotaUbojstvo Rogera Ackroyda. Vrijeme i mjesto radnje Adairova krimića izgledaju kao da ih je zamislila Christie: zaplet počinje na Božić 1935. na imanju obitelji Folkles. S njima su i prijatelji: vikar i liječnik sa suprugama, kćer Selina s udvaračem i poznanikom Rogerom Genryjem, te glumica Cora Rutherford i slavna spisateljica krimića Evadne Mount. Na samo se božićno jutro začuje vrisak s tavana: Gentry je nađen mrtav. Čini se kako je riječ o savršenom zločinu: žrtvina soba je zaključana iznutra, osim mrtvog tijela nema nikoga, a ubojica se nije mogao sakriti u neki komad namještaja jer su tamo samo stol, fotelja i stolica s mrtvim tijelom. Kako je vani snježna oluja, svi ostaju na imanju i zovu upomoć inspektora Trubshawea, koji živi u blizini. On pokreće istragu, međutim zbiva se još jedno umorstvo, a istina neće izaći na vidjelo sve dok se ne umiješa Evadne Mount.

Adair ne slijedi roman Agathe Christie samo u 'vanjskom izgledu', već i u pripovjednoj tehnici neobičnoj za žanr krimića. Ubojstvo Rogera Ackroyda pripovijeda u prvom licu jedan od likova i Poirot otkriva kako je upravo taj lik-pripovjedač ubojica. Adairov roman pak na prvi pogled pripovijeda sveznajući pripovjedač u trećem licu da bi pri kraju romana postalo jasno kako sve zapravo pripovijeda jedan od likova u prvom licu, a taj je lik i ubojica. Iako je u naslovu već rečeno da je ubojica Roger Murgatroyd, to je samo još jedna zagonetka jer se niti jedan od likova ne predstavlja tim imenom.

Ljubiteljima krimića bit će najzanimljivija, dakako, sama istraga. Evadne Mount do otkrića ubojice ne dolazi toliko pomnim istraživanjem tragova, kako se to obično dešava u suvremenim krimićima, nego prvenstveno razmišljanjem i logičkim zaključivanjem. Upotreba 'malih sivih stanica' slavna je metoda Hercula Poirota. Ipak, upravo u načinu otkrivanja istine Evadne Mount se u jednom pogledu bitno razlikuje od Poirota i miss Marple: ona je autorica krimića. Za razliku od Poirota koji je umirovljeni profesionalni detektiv, i Marple koja odlično poznaje ljudsku prirodu, Evadnina istraga temelji se isključivo na fikciji. Ona se, naime, zločinom ne bavi 'uživo', već svoje znanje crpi iz romana koje čita i piše. Poznavanje konvencija kriminalističkog žanra omogućit će joj otkrivanje ubojice u zbilji. Upravo taj element ključno razlikuje Adairov roman od krimića Agathe Christie, te istovremeno Čin Rogera Murgatroyda čini i postmodernom parodijom tog žanra pa se tako ovaj roman može čitati na dvije razine.

Ako se čitatelj usredotoči samo na zaplet, shvaća ga kao standardni krimić. No, ako zagrebemo ispod površine možemo uočiti složene veze s Agathom Christie i roman protumačiti kao postmoderni komentar na strukturu i tradiciju ovog žanra. Ako, naime, Evadne isključivo fikcionalnim znanjem može otkriti istinu u zbilji – dok to inspektor Trubshawe sa svojim standardnim policijskim metodama ne može – onda se odnos književnost i zbilje usložnjava i dovodi u pitanje. Znači li to da je umjetnost primarna, a zbilja sekundarna? I kako one djeluju jedna na drugu?

Na ova pitanja roman ne nudi konačne odgovore (iako ćete na kraju saznati tko je ubojica). No, samo postavljanje tih pitanja čini ga pravim postmodernim krimićem, mnogo zanimljivijim od većine klasičnih koji se i danas pišu.

Vesna Solar

Možda će vas zanimati
Preporuke
10.10.2012.

Začitavanje: 'Hrvatski antifašistički strip'

'Hrvatski antifašistički strip' hvalevrijedan je projekt, velika slikovnica o jednom od najkrvavijih ratova u povijesti čovječanstva.

Preporuke
27.09.2011.

Začitavanje: 'Knjiga o ljetu'

Jedna od najpriznatijih skandinavskih književnica donosi priču o odnosu bake i unuke na zabačenom finskom otočiću.

Preporuke
07.03.2011.

Začitavanje: 'Nabokov u Brašovu'

Antologija rumunjske postrevolucionarne kratke priče (1989-2009).

Preporuke
25.01.2011.

Začitavanje: 'Božja vučica'

Ususret novim trbinama 'SF u Booksi' ovaj tjedan predstavljamo zbirku priča nagrađivanog pisca Aleksandra Žiljka.

Preporuke
18.01.2011.

Začitavanje: 'Kako govoriti o knjigama...'

Uliks, Proust? Nema zime uz priručnik zabavnog francuskog profesora.
Preporuke
21.09.2010.

Začitavanje: 'Golo/nago'

Antropologinja Ruth Barcan istražuje utjecaj zapadnog naslijeđa na značenje i doživljaj golog tijela.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu