Top 5 na Interliberu

Sajam Interliber, možemo slobodno reći najveća je književna manifestacija u Hrvatskoj, i upravo je u tijeku na Zagrebačkom velesajmu. Ove godine traje od 12. do 17. studenog.

Više od 350 izlagača predstavit će se u 3 paviljona Velesajma, a tu su i različiti sadržaji za sve uzraste: od predstavljanja novih knjiga, druženja i razgovora s književnicima, susreta nakladnika, knjižara i knjižničara, do književnih čitaonica i radionica, okruglih stolova, kvizova, dodjela književnih nagrada, aukcije starih i rijetkih knjiga...

Istaknimo samo Premium program, koji je najavljen kao program namijenjen "ozbiljnim književnim temama" i koji će ugostiti i inozemne pisce, a uređuju ga eminentni urednici hrvatske književne scene. Ostatak bogatog programa ovogodišnjeg sajma provjerite na njegovim Facebook eventu.

Budući da se recenzijama domaćih i regionalnih autorica i autora bavimo u rubrici Kritike, ovdje vam donosimo naš TOP 5 stranih autorica i autora koje ćemo narednih mjeseci rado čitati.

Lucia Berlin, Večer u raju (prijevod Vjera Balen-Heidl, izdavač Naklada Oceanmore)

"Čitanje samo jedne knjige američke spisateljice Lucije Berlin iznimno je čitateljsko iskustvo, ono koje vas intimno dira na način na koji to čini velika književnost, a to nakon njene prve u nas prevedene zbirke Priručnika za spremačice, potvrđuje i nedavno objavljena, druga zbirka Večer u raju", piše Katarina Luketić za tportal. "U svim tim pričama ženski su karakteri dominantni, a teme ženske emancipacije i podređenosti, (ne)komunikacije u obiteljskim i bračnim vezama, ograničenja sredine, solidarnosti, prava na vlastiti izbor i ljubav zapravo ključne. Berlin se tako pridružuje povorci suvremenih majstorica pripovijedanja (poput Alice Munro, Margaret Atwood, Dubravke Ugrešić) koje borbu za žensko oslobođenje izvanredno prevode u jezik književnosti." Dodajmo samo da knjiga ima jedne od najljepših korica s kojima smo se susreli!

Han Kang, Ljudska djela (prijevod Mirna Čubranić, izdavač Hena Com)

Najednom se zapitaš: kad tijelo umre, što se dogodi s dušom? Koliko se dugo zadrži uz svoj nekadašnji dom? U jeku krvlju ugušenog studentskog ustanka u Gwangjuu 1980., petnaestogodišnji dječak Dong Ho nemilosrdno je ubijen. Njegova smrt u romanu figurira kao ulazna i izlazna rana, a kroz vizure njegova prijatelja, urednice koja se bori s cenzurom, bivšeg zatvorenika i tugom shrvane dječakove majke rasplest će se Dong Hoova priča, ali i sudbine mnogih drugih zahvaćenih ovom povijesnom epizodom krutog režima, političke brutalnosti i nehumanosti. Pitanje koje se neizbježno nameće jest: kako dijametralno suprotna ljudska djela – nasilje i dostojanstvo – mogu supostojati?

Ovaj roman, premda posve tematski drukčiji od prethodne Vegetarijanke, čiji su engleski, pa onda i hrvatski, prijevod pratile određene kontroverze, nastavak je autoričine poetike nasilja. Iako je pritisnuta bremenom stvarnih povijesnih događaja, riječ je o punokrvnoj priči koja se čita više kao izvrsno ispisana kolektivna povijest nasilja negoli kao politička kritika.

Elena Ferrante, Mučna ljubav (prijevod Ana Badurina, izdavač Profil)

Mučna ljubav, romaneskni prvijenac Elene Ferrante kojim se popularna talijanska spisateljica predstavila svijetu, priča je o kompleksnom odnosu majki i kćeri, kompliciranom čvoru laži, emocija i zajedničke prošlosti koja ih veže. Delia, autorica stripova koja živi u Rimu, iščekuje posjet svoje majke Amalije, koja ne dolazi kako je bilo planirano, ali je naziva i nesuvislim objašnjenjima daje naslutiti da nešto nije u redu. Dan nakon zadnjeg poziva, Delia saznaje da joj se majka utopila i odlazi na njezin pogreb. Nakon posljednjeg ispraćaja odlazi na putovanje kaotičnim ulicama rodnog Napulja kako bi rekonstruirala majčine posljednje dane, istinu o svojoj obitelji, ali i svemu što je duboko potisnula.

U Italiji je prije koji dan objavljen najnoviji roman ove omiljene autorice, čiji ćemo hrvatski prijevod dobiti dogodine. 

André Aciman, Zovi me svojim imenom (prijevod Mate Maras, izdavač Znanje)

Roman po kojemu je snimljen ultrapopularni istoimeni film izašao je i u hrvatskom prijevodu. Zovi me svojim imenom je roman u čijem je središtu razvoj romantične veze između intelektualno nadarenog i radoznalog 17-godišnjeg, američko-talijanskog, židovskog dječaka po imenu Elio Perlman i gostujućeg 24-godišnjeg, američkog, židovskog doktoranda po imenu Oliver u 1980-im godinama u Italiji. Roman je kronika njihove ljetne romanse i dvaju desetljeća koja slijede. 

Maja Lunde, Plavetnilo (prijevod Anja Majnarić, izdavač Ljevak)

Nakon Povijesti pčela, Plavetnilo je drugi dio autoričina četverodijelnog ciklusa o temeljnim egzistencijalnim temama s kojima se suočava suvremeni svijet. Labavo povezani romani o specifičnim klimatskim problemima u sebi sadrže po jedan središnji motiv: insekte, vodu, životinje i biljke. Romani se sastoje od ulančanih pripovjednih linija koje istražuju čovjekovo ponašanje u prirodi i posljedice koje ostavlja, na taj način otvarajući plodne teme za raspravu: što možemo učiniti, što je važno u životu, kamo idemo? 

Vidimo se na Interliberu!