Page arrow
Piše: Sara Tomac

Nekoliko stranica od 'fantastičnog'

Large sean thomas f6920bvzrze unsplash Sean Thomas; Unsplash.
Naslov knjige: Zmajska zora Autor knjige: Milena Benini Izdavač: Zagrebačka naklada Godina izdanja: 2016
Petak
18.12.2020.

Posljednja ovogodišnja rasprava na čitateljskom klubu Plus vodila se oko romana Zmajska zora neprežaljene Milene Benini. Fantasy tematika podijelila je čitateljice – neke su roman doživjele infantilnim, dok su druge uživale u njegovoj bajkovitosti i razigranosti. Žanrovska književnost nije svačija šalica čaja, i jednako su opravdane i kritike i pohvale; u pravu su i oni koji su knjigu pročitali nevoljko, i novi, tek nadolazeći čitatelji kojima ovakve teme u domaćoj književnosti dosad nisu bile znane.

Već je dobro poznata priča o Mileninoj Svećenici mjeseca koja je godinama tražila izdavača, a onda se našla u finalu jedne od najbitnijih domaćih književnih nagrada. Na tom tragu, vođeni mišlju da knjiga zna neočekivano oduševiti jednom kad joj se pruži prilika, posegnuli smo i za Zmajskom zorom, koja s drugim Mileninim ostvarenjima dijeli prepoznatljiv spoj fantastičnih elemenata te domaće tradicije i mitologije. Protagonistica priče mlada je manhattanska vještica Serena istarskih korijena koja u potrazi za materijalima za knjigu o ljekovitom bilju posjećuje kraj koji su njeni preci davno napustili. ''Stara domaja je moćno mjesto'', spomenut će se na više mjesta u knjizi – moćne, zastrašujuće i misteriozne stvari počnu se dešavati u Pazinu nakon što Serena u njega zakorači.

U istraživanju grada i okolice prati je krsnik (muška vještica) Matija te enigmatična mačka, uz još nekoliko likova koji na različite načine ostvaruju ulogu u neobičnim zbivanjima koja Serenu ondje zatiču. Svaki od likova ima vlastitu motivaciju i pozadinsku priču, no one su tek naznačene, što nas ostavlja s dojmom njihove plošnosti te nedovršenosti knjige. Da roman ima barem još nekoliko desetaka stranica, možda bi introspekcije i osobne povijesti likova zašle dublje i parirale zanimljivosti same radnje. Ipak, odnosi i komunikacija među njima dosta su uvjerljivi, ponajviše zahvaljujući dinamičnim dijalozima te nepretencioznim i često humorističnim opisima, što, pak, doprinosi i pitkosti romana te lakoći čitanja.

Iako ne sasvim zadovoljavajuća, karakterizacija likova otkriva ozbiljnije teme koje se naziru u priči. Tako se Benini uhvatila u koštac s pitanjem nošenja s ratnim traumama, patnjom traženja vlastitog identiteta, osjećajem izgubljenosti u svijetu i nemogućnošću pronalaska istinskog doma. Ukazuje i na važnost međusobnog razumijevanja te prihvaćanja sebe i drugih, koliko god raskoljenih težnji bili. Kako je jedna čitateljica podijelila s grupom, čitanje knjige bilo joj je okidač za vlastita sjećanja te je osjetila ''neizmjernu zahvalnost i kraju, i ljudima, i prirodi, i spomenutim i nespomenutim fascinantnim bićima'' koji su njoj i njenim bližnjima ''pomogli u iscjeljivanju ratnih i ostalih trauma''. Nezgodna stvar je ta što se ove važne poruke u knjizi lako daju izgubiti i ostati nedovoljno razrađene.  

Autorica odlično uklapa uobičajene fantastične elemente – vještice, vile, zmajeve, kletve – u domaći, poznati kontekst, te legendama i mitovima daje dojam osobnog, bliskog i ogrijanog toplinom doma i domaćeg. Posebice je efektno ubacivanje referenci iz suvremene popularne kulture, što priču čini neopterećeno eklektičnom. Složile smo se da je odabir Istre kao mjesta radnje bio izvrstan potez i priča je samo dodatno naglasila njenu bajkovitost i tajnovitost – magičnost u svakom smislu.    

Lektira iz redova domaćih naslova fantasy tematike svakako je bila riskantan potez u čitateljskoj grupi, no iako dosta čitateljica njome nije bilo zadovoljno, činjenica jest da je Milena Benini Zmajskom zorom ispisala kvalitetnu priču. Njene slabosti lako je pobrojati – potreba za dubljom karakterizacijom i motivacijom likova te prebrz i antiklimaktičan rasplet radnje i epilog daju dojam nedovršenosti, možda čak i priče koju smo prerasli. No jake točke doista jesu jake i priča je razigrana, tajnovita, maštovita i empatična te, možda i najsnažnije, kroz okvir tradicionalnog i domaćeg izvrsno provlači svjetske kvalitete žanra. Želju za više stranica knjige mogli bismo stoga okarakterizirati i pozitivnom. Zmajska zora dojmiti se neće široke čitateljske publike, no vjerne fantasyju sasvim sigurno će razdragati.  

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu