Uspješno smo završili
Reviju malih književnosti, od 3. do 7.12. predstavili pisce iz Magreba i antologiju
Ovo tijelo nije kuća. Onda smo 8. i 9.12. spavali i/ili išli na
Human Rights Film Festival.
Danas smo se probudili i zaključili da je red najaviti realizaciju idućeg projekta:
Kulturtreger će u suizdavaštvu s
Kurzivom objaviti dva pojmovnika o književnoj kritici, naslova
Opasno čitanje: Pojmovnik književne kritike (skupina autora, ur.
Miljenka Buljević i
Luka Ostojić) i
Upomoć, pročitali smo knjigu! Klinički pojmovnik kritičkog čitanja (
dr. med. dr. med. Ostojić, ur.
Vanja Bjelić Pavlović i
Miljenka Buljević). Knjige ćemo premijerno predstaviti 14.12. u Skopju na
međunarodnom festivalu za kritičku kulturu KRIK, a punu nakladu dobit ćemo u siječnju 2019.
U Booksi se, nije tajna, dugo i sustavno bavimo književnom kritikom – kako objavom tjednih kritika, tako i razmišljanjem o kritici i njenom kontekstu. Tako smo osmislili i proveli europski projekt
Criticize This! od 2011. do 2013. u partnerstvu sa srodnim udrugama: s Kurzivom iz Zagreba,
Betonom i
SEEcult.org-om iz Beograda te
Plimom iz Ulcinja. U sklopu projekta educirani su mladi ljudi za kritičko pisanje u poljima književnosti, izvedbenih i vizualnih umjetnosti, a njihovi radovi objavljivani su na medijima svih sudionika. Tim projektom nastali su temelji za naše daljnje bavljenje kritikom: mladi polaznici edukacije postali su redoviti kritičari portala (
Nađa Bobičić,
Dalibor Plečić,
Kristina Špiranec...), a rad na projektu povezao nas je s partnerima s kojima smo se nastavili baviti kritikom.
Posljednjih godina bavimo se temom kritike u regiji: udruge Kulturtreger, Kurziv i SEEcult, uz slovenski
SCCA-Ljubljana i makedonski
Kontrapunkt, nastavile su suradnju u sklopu regionalnog projekta
Svijet oko nas – osnaživanje kritike u regiji. Na
netu smo objavljivali kritičke tekstove, a u
offline svijetu kroz javne programe i edukaciju bavili smo se pozicijom kritike danas.
Među tim programima bili su i kolokviji o kritici na kojima smo s kritičarima naših i drugih regionalnih medija otvorili niz razgovora o struci, društvenom kontekstu i umjetnosti, te zaključili da smo kroz dugogodišnji rad akumulirali određena iskustva, znanja i pitanja o kritici koja smatramo vrijednim podijeliti – s kritičarima (sadašnjim i budućim), ostalim kolegama, ljubiteljima umjetnosti, kao i svima koje zanimaju suvremena kritika i njezin kontekst. Tako je nastala odluka o izradi pojmovnika koji se bave kritikom u različitim umjetničkim poljima. Termin pojmovnika pritom ima ironičnu notu: cilj nam nije ograničiti kritiku na korpus kanonskih pojmova ni fiksirati apsolutno znanje o tim pojmovima, nego postaviti pojmove kao početne točke za bavljenje suvremenom kritikom. Tekstovi ne određuju što taj 'pojam' jest, nego koje sve staze, stranputice, slijepe ulice i horizonte otvaraju pojedini aspekti umjetničke kritike u regiji.
U dogovoru s partnerima, odlučili smo da prva dva pojmovnika budu posvećena književnoj kritici, a da 2019. i 2020. slijede knjige o vizualnim i izvedbenim umjetnostima, glazbi i interdisciplinarnom umjetničkom području. Tijekom godine pristupili smo planiranju, izradi i konačnoj realizaciji pojmovnika koji će do kraja godine izaći iz tiska.
Prva knjiga, Opasno čitanje: Pojmovnik književne kritike, zbornik je tekstova koje su napisale autorice i autori iskusni u teorijskom promišljanju kritike, ali i u praktičnom radu na pisanju i čitanju kritičkih tekstova. Svi tekstovi dijele početnu pretpostavku da je književna kritika, iako uvijek počiva na nekim bitnim principima, u svojoj manifestaciji nestabilna i fleksibilna, naprosto jer ovisi o nizu vanjskih faktora – primarno o samom tekstu o kojem se piše, ali i o književnom polju, medijskom položaju kritike, širem društvenom kontekstu, kao i uvijek prisutnom 'ljudskom faktoru'. Stoga su se i zadani pojmovi, koji na prvi pogled pripadaju različitim razinama, naposljetku redom pokazali kao čimbenici koji utječu na konačan oblik kritike.
Katarina Luketić piše o 'krovnom' pojmu odnosa teksta i konteksta te pokazuje koliko je u kritičkom čitanju teksta pitanje konteksta neizbježno i slojevito. Ako govorimo o političkom kontekstu, naročito je aktualna i značajna feministička kritika, koja, kako u svom tekstu pokazuje Nađa Bobičić, unatoč lošim uvjetima preživljava i razvija se u regionalnom polju kao otpor čitateljica dominantnim muškim naracijama. U vezi s medijskim kontekstom Mirnes Sokolović piše o odnosu akademske i novinske kritike, što ujedno povezuje s razlikom između 'preskriptivnog' i 'deskriptivnog' shvaćanja kritike. Na to se veže pitanje kritike u novim medijima, o čemu piše Dinko Kreho: premda razvoj medija, društvenih mreža i novomedijske publike dovodi u pitanje sudbinu i kritike i književnosti, Kreho demonstrira kako se kritika prilagođuje novim obrascima i ukazuje kojim bi pravcima mogla nastaviti. Miroslav Mićanović bavi se izazovnim i teškim kritičkim pristupom poeziji, te piše o plodnom, napetom i uvijek 'kriznom' odnosu između kritike, poezije, književne teorije i svijeta izvan teksta. Naposljetku, Vladimir Arsenić piše o subjektivnosti kritičara i pokušava kroz dijalog antičkih junaka pomiriti težnju za objektivnim i univerzalnim uvidom s partikularnim i subjektivnim čitanjem.
Drugi pojmovnik
Upomoć, pročitali smo knjigu! Klinički pojmovnik kritičkog čitanja temelji se na
kolumnama objavljenima na Booksinom portalu, a potpisuje je dr. med. dr. med. Ostojić, literoterapeut, humanist i fanatični borac protiv teške književnosti. Doktor u predgovoru navodi: "Kritičkim čitanjem čitatelj-ica apsorbira patološka značenja teksta i povezuje ih sa širim kontekstom društva, svijeta ili sebe sama. Time stvara grubi rez u svojoj percepciji stvarnosti, rastvara značenjske pukotine i u svoj organizam pripušta izvore uznemirujućih spoznaja, poetskih trauma ili prozaičnih fizioloških bolova. (...) Nažalost, prevelik broj građana i dalje je sklon dubinskom, kritičkom, iscrpnom čitanju knjiga, čime se dovodi u nelagodnu, neumjesnu, često i životno opasnu situaciju."
Knjiga predstavlja 35 pojmova kroz isti broj tekstova u formi pitanje pacijenta / odgovor doktora. Pojmovi "zvuče visoko stručno i suhoparno, no iza njih se kriju istinite, potresne ljudske priče o raznolikosti kritičkog čitanja, čitalačkoj patničkoj sudbini i sretnom medicinskom razrješenju svakog problema." Opis knjige dovršimo doktorovim omiljenim upozorenjem:
ne čitajte knjige ako baš ne morate! Dok Opasno čitanje otvara prostor čitateljima koji se žele ozbiljnije baviti kritikom, Upomoć, pročitali smo knjigu! podmeće nogu onima koji književnost i kritiku shvaćaju preozbiljno. To je odraz našeg pristupa: ne želimo pretendirati na apsolutno znanje i poziciju autoriteta, nego podijeliti iskustvo i potaknuti čitatelje na daljnje razmišljanje, čitanje, pisanje i, dakako, na zafrkanciju. Stoga se nadamo da ovi pojmovnici neće biti čitani kao alfa i omega, nego da će stupiti u dijalog s kritikama, esejima o kritici, raznim ostalim tekstovima i pojmovnicima koje planiramo izraditi i objaviti u sklopu navedene regionalne suradnje. Nadamo se da će ti pojmovnici problematiziranjem umjetničke kritike i davanjem smjernica još jednom odgoditi smrt književne i svake druge kritike.
Foto: Pierre Pocs / Flickr
