PITANJE
Poštovani doktore,
Zovem se Branka. Umirovljena sam javna bilježnica, a svoje pozne godine posvetila sam traženju smionih književnih djela koja su udarala u sustav bivše države i borila se za nacionalnu stvar. Već smo se upoznali kad ste mi
nemušto pokušali dokazati da Slamnigova poema Ubili su ga ciglama nije alegorija borbe malog hrvatskog čovjeka protiv sužanjskog aparata partijskih aparatčika.
Unatoč vašem krivom uvjerenju, odlučila sam vam ponovo pisati kad sam vidjela da se bavite Kiklopom Ranka Marinkovića. Zaista krasna knjiga! Bitna knjiga, žestoka kritika o kojoj moramo uvijek iznova i iznova govoriti.
Iako je Marinković smjestio radnju u osvit Drugog svjetskog rata, posve je jasno da se radi o komentaru aktualnog društvenog trenutka te strašne 1965. Sama imena svjedoče o tome.
'Kiklop' – jedno oko (krvavo crveno), jedna perspektiva, jedna stranka, jednoumlje; Melkior – mudri kralj koji traži malog Isusa, ali ne može ga pronaći jer je zapeo u bezbožnom svijetu danteovskog socijalizma; 'Daj dam' – u imenu gostione sadržana je cjelokupna socijalistička filozofija, a u njoj se skupljaju pijani izjelice i vagabundi koji maltretiraju pošten narod i rade račun bez krčmara.
Sirotog Melkiora okružuju razna vojna i gradska zla tipična za bivši sustav, ali najtragičniji lik ipak je Maestro Ludi Kukac, zagrebački Gregor Samsa, cenzurirani novinar, uništen čovjek koji bježi od kiklopskog sistema kroz alkohol i, u konačnici, kroz smrt. Indikativan je i snažno simboličan njegov način suicida: ispijanjem pive te mokrenjem na žice dalekovoda.
Pivo je, naravno, tradicionalno piće rojalne Austrije. Struja je, pak, simbol modernizacije, urbanizacije, končarizacije države. Simbol brzog života, sredstvo nepodnošljive povezanosti svih građana sa centralnim generatorom. Struja je krimen partijskog sistema, ali i našeg današnjeg svijeta. Kukčev suicid znak je ponosnog germanskog otpora, ali i neumitnog poraza od modernog zla.
Kako dalje bez Kukca? Kako da Melkior nađe svog Isusa? Kako da se svi mi spasimo od opasnog sustava koji je, nakon odlaska Predsjednika, pretvorio cijelu državu u Goli otok? Doktore, suviše sam stara da bih nam svima mogla pomoći, ali poslušajte moj savjet i recite mladima da pročitaju Kiklopa, da nikad ne zaborave na hude prijetnje koje nas okružuju.
ODGOVOR
Poštovana Branka,
Vaša alegorijska interpretacija Kiklopa neizbježna je posljedica čitanja proze. Da bi izbjegli osudu cenzora, autori romana često znaju smjestiti radnju u neko prošlo ili zamišljeno buduće vrijeme kako bi izbjegli očitu poveznicu s aktualnim svijetom. Tako roman stvara višeznačni fikcionalni, a opet stvarni svijet.
Recimo, radnja ovog romana završava u travnju 1940. Radi li se o zloslutnoj najavi ustaškog dolaska ili kasnije pojave partizana? Referira li se autor na lokalne ili globalne prilike? Je li to povijesni roman ili komentar aktualnog trenutka? Ili oboje? Takva su proturječja
Kiklopa, o kojima
smo govorili i prošlog tjedna, znala zbuniti i ozlijediti kako cenzore, tako i nevine čitatelje.
Ipak, moram pohvaliti vaš imunitet jer ste iznimno otporni na proturječja romana. Čvrsto se držite jednog tumačenja, a odlučno odbacujete sve kontradiktorne elemente kao što snažno tijelo odbacuje oslabljenu bakteriju. Odlično! Ipak, iako ste s lakoćom premostili jedan problematičan sloj romana, naišli ste na drugu patogenu osobinu ovog djela.
Naime, Marinkovićev moderni roman nabijen je brojnim elementima koji se munjevito kreću kroz roman i povezuju kako s drugim tekstualnim elementima, tako i s vanjskim pojavama. Stoga, iako je tiskan na tradicionalnom papirnatom mediju, roman funkcionira kao maleni strujni krug iz kojeg frcaju idejne iskre.
Marinković je iskoristio tu tehnologiju kako bi se približio modernom čitatelju, ali ne moram ni napominjati koje su opasnosti književnog djela pod visokim naponom. Ukoliko se prečvrsto i nonšalantno primite romana i njegovih značenja, može doći do gubitka veze s vanjskim svijetom, fizičkih šokova, pa čak i do smrti.
Stoga vam moram pripomenuti da prilikom čitanja i tumačenja Kiklopa obavezno poduzmete sigurnosne mjere: koristite osigurače, uzemljite se i uklonite iz prostorije sve publicističke knjige desne orijentacije kako ne bi došlo do lančane reakcije i većeg požara.
Zbog proturječnosti značenja i visokog napona mladim čitateljima nikako ne bih preporučio čitanje
Kiklopa. Umjesto toga, bavite se sportom, planinarenjem i fizičkim aktivnostima. Zdrav duh ipak se nalazi u zdravom tijelu, a ne u teškim knjigama.
dr.med. dr.med. Ostojić
foto:
Nick Winterhalter ***
Posljednja prilika za nagradnu igru! Još tjedan dana do posljednjeg teksta u rubrici 'Dr. Ostojić'. Stoga pošaljite omiljen doktorski tekst na mail adresu dr.dr.ostojic@gmail.com i osvojite knjige. Rok za nagradnu igru je 18.9. u 23:58.
