Dr. Ostojić: izopačene interpretacije

PITANJE

Poštovani doktore!

Zovem se Tadija i veoma sam uzdrman svojim posljednjim čitateljskim nedaćama! Tlak mi je probio svaku granicu, a moja gospođa je već nekoliko puta zvala hitnu pomoć jer je mislila da ću dobiti infarkt. U takvo me stanje uspjela dovesti lijepa književnost!

Obožavam čitati i veoma sam sklon uživanju u najkvalitetnijoj književnosti. U tome mi je pomagala kvalitetna institucija gradskih knjižnica, sve do pred koji mjesec kad se u knjižnici zaposlila osoba koja je izvor svih mojih problema. Ne znam kako je ime dotičnoj knjižničarki, ali ne bih se čudio da joj je ime Belzebub! Radi se o mladoj osobi s tankim obrvama i malenim boricama oko nenasmiješenih usana. To je veoma kritična i razorna čitateljica koja, svaki put kad na pult vratim djelo u kojem sam uživao, podvrgne to djelo destruktivnoj kritici. Primjerice, za znameniti roman Majstor i Margarita Afanasjevića Bulgakova je rekla da se radi o "romanu o klošarima predvođenim uličnim švindlerom i psom koji izgleda kao mačka". O Zločinu i kazni Mihajlovića Dostojevskog, teškom moralno propitujućem remek djelu, je rekla da se radi o "studentiću koji ne zna što bi sa sobom" i da "takvih u Zagrebu ima na tisuće po ovim prosvjedima". Zaključno, za posljednje djelo u kojem sam istinski uživao, svevremenski Doktor Faustus Thomasa Manna, rekla je da se radi o "romanu o napaljenoj muzičkoj zvjezdici" i da za nju "nema bitne razlike izmedu Adriana Leverkühna i Micka Jaggera" dok joj je Mick draži jer je "više seksi".

Kao što vidite, radi se o potpuno sumanutim i izopačenim interpretacijama klasičnih djela, a opet ne mogu odoljeti njihovoj zavodljivoj moći. Svaki put kad knjižničarka prokomentira neko djelo, kao da počnem promatrati ta djela iz novog, manje sjajnog kuta. Djela izgube svoju auru i pokažu svoje ružnije lice. Oh, doktore, kako je ružno to lice! Kako da to zaboravim? Kako da stavim njene komentare sa strane? Tresem se svaki put kad ulazim u knjižnicu. U pitanju je već i moje fizičko zdravlje. Kako da odolim cinizmu te knjižničarke?

Tadija

ODGOVOR

Poštovani Tadija!

Čudi me što ste jedan od rijetkih slučajeva nedaća s knjižničarima. Naime, knjižničari su osobe koje rade s veoma zapaljivim materijalom – knjigama – i dolaze u osobni kontakt s veoma labilnim osobama – čitateljima. U Velikoj Britaniji, Švedskoj i Hondurasu zakon nalaže da knjižničar mora imati diplomu komparativne književnosti i farmacije. Nažalost, u Hrvatskoj takav zakon ne postoji, a posljedica nemara s tom visoko rizičnom zanimacijom se vidi i na vašem slučaju.

Knjižničar, posrednik između tiskane knjige i čitatelja, najčešće je osoba koja je sklona svojom interpretacijom potpiriti nepovoljno čitateljsko stanje. Srećom, većina knjižničara se suzdržava od glasnog interpretiranja djela, ali što kad naiđete na knjižničarku kao što je vaša? Laik će reći "Odite u drugu knjižnicu!", ali jednom kad je djelo u procesu tumačenja, čitatelj nehotice pozdravlja svaki pokušaj dodatne interpretacije. Stoga pacijent ne može izdržati da ne čuje komentar knjižničarke.

Upravo o tome je pričao Bahtin, talentirani ruski teoretičar koji je svoj talent za čitanje i liječenje ljudi, nažalost, protratio provodeći većinu svog života po različitim karnevalima i feštama s puno alkohola i lijepih žena. Međutim, jedan koristan koncept koji nam je Bahtin ponudio za ove slučajeve je 'polifonija'. Naime, dok se neki romani mogu promatrati samo s jedne pozicije, odlika remek djela je da ih je moguće promatrati iz bezbroj različitih perspektiva i dati isto toliko novih viđenja djela.

Nažalost, knjižničarka vam je pokazala perspektivu iz koje nije tako zgodno promatrati ta djela. Kako se oduprijeti tom čitanju? Tako da kontaktirate 'Hrvatski čitateljski višeglasni zbor', organizaciju čitatelja koji idu s pacijentom i daju brojna tumačenja željenog djela. Jednom kad se tumačenje vaše knjižničarke izgubi među desetak drugih glasova koji daju različite komentare, lakše ćete moći prebroditi pritisak njene perspektive. Uz prevenciju (tj. odustajanje od čitanja), polifonijsko čitanje je najsigurniji oblik ophođenja s knjigama.

Dr. Ostojić 
foto: bigoteetoe (flickr)