Dr. Ostojić: Hegelove poslovice

PITANJE

Dobar dan, doktore!

Zovem se Branko i pišem vam iz staračkog doma kako bih vam ispričao o problemu naše malene zajednice. Moji sustanari starci i starice prepoznali su me kao najstarijeg i najmudrijeg, te su me izabrali na mjesto starješine. Starješina se bavi organizacijom turnira u beli i briškuli, zajedničkih gledanja sporta i 'Plesa sa zvijezdama', raspodjelom čokolada i voća kojeg dobivamo od naše djece itd. Posebno bitna dužnost starješine je očuvanje baštine te su u tu svrhu u zadnja dva mjeseca organizirane izložbe čipke i manifestacija pod nazivom 'Što su jeli naši stari' (dakle, vaši prastari).

Upravo zbog ugroženosti naše baštine vam se i javljam. Naime, posebno važna uloga koju imamo u našem staračkom domu i društvu uopće je očuvanje narodne mudrosti u obliku pučkih poslovica. Kad ti kuća gori, ti se ogrij. Zlatan ključić gvozdena vrata otvara. Svaka šala je pola istine. U vinu je istina. Itd. U tim poslovicama očuvan je pučki izričaj, očuvan je naš duh i očuvana je mudrost koja nas sve čuva od nepredviđenih katastrofa. Upravo to bogatstvo je došlo pod ugrozu. Naime, u dom je došao novi, mladi, obrazovani i razmetljivi starac koji je počeo u svaki razgovor ubacivati Hegelove citate. U početku je to bilo rijetko, ali s vremenom su ti citati postali toliko popularni među starcima da nijedan razgovor ne može proći bez da netko kaže "Zlo je ono što vidi zlo u drugom", "Tko razborito gleda svijet, tog i svijet gleda razborito", U mraku su sve krave crne" itd.

Ljudi obožavaju Hegelove poslovice, a zaboravljaju naše mudrosti. To me brine zato što se naša pučka mudrost gubi pred naletom Hegelovog načina razmišljanja, a bojim se da nas takav način razmišljanja sve ponovo uvlači u Austro–Ugarsku monarhiju za koju mi stariji dobro znamo koliko je bila loša! Srljamo kao guske u maglu, kako je rekao naš mudar čovjek (dok je Hegel bulaznio o švapskim kravama!). Kako da izbacimo to strano zlo koje truje našu zdravu zajednicu? Kako da kažemo povijesno 'NE!' naletima Hegela i hegelijanstva?

ODGOVOR

Poštovani Branko!

Premda je uvriježeno mišljenje kako se literoterapeuti bave samo opasnostima pismene riječi, posebnu opasnost pacijentima predstavlja i usmeno širenje pisane riječi: tekst poput virusa hibernira u knjižnici da bi se aktivirao ulaskom u um širitelja! Iz tog razloga ću se pozabaviti ovom usmenom predajom Hegelove mudrosti.

Još jedna netočnost koja se uvriježila u puku jest ta da je Hegel bio hermetični, nerazumljivi akademski filozof. Istina je upravo suprotna! Hegel je bio pravi pučki čovjek. Porok su mu bili žene, vino i cigare, volio je dobru pečenku, a s Fichteom je zatvarao sve krčme u kojem god gradu da su se našli. Za Hegela se govorilo da takvog veseljaka nema od Bamberga do Nürnberga!

Činjenica što je bio posljednji filozof koji je izgradio filozofski sistem ga je činila posebno omiljenim u društvu. Budući da je imao sistematično objašnjenje cijelog svijeta, Hegel je imao spreman odgovor na svako pitanje. Ljudi su išli kod Hegela po savjete na bilo koju temu, od smisla estetike do ljubavnih problema, od prauzroka kozmosa do najbolje metode uzgoja pšenice. Iz te Hegelove aktivnosti nastale su brojne poslovice koje se i danas šire zapadnim svijetom.

Naravno, problem nastaje kad se njemački pučki Hegel susretne s hrvatskom pučkom tradicijom. Narušava li je Hegel? Je li domaći organizam posebno osjetljiv na nepoznatu kulturu (kao što su domoroci svojedobno bili osjetljivi na viruse koje su unijeli konkvistadori)? To su pitanja koja su se pojavila usponom globalizacije čije su posljedice ispunile svjetske literoterapeutske ordinacije. Kako očuvati vaš pučki duh, a da vas ne 'proguta' Hegelov apsolutni duh?

Odgovor se nalazi u kompromisu – nađite način da prigrlite Hegela! Njegove poslovice možete uklopiti u domaći izričaj te ih proširiti domom. Primjerice, možete reći da "tko u drugom zlo vidi, sam u njega pada." Ili: "Kom je svijet dobar, taj je i svijetu dobar!" Ili: "Tko u mraku gleda kravu, obit će mu se o glavu." Granica između Hegelovih maksima i pučke mudrosti je ipak tanja nego što se čini i uvjeren sam da će vašom narodnom adaptacijom Hegelove misli nastati jedna divna, velika, kozmopolitska 'čipka'!

Dr. Ostojić