Dr. Ostojić: bibliofobija

PITANJE

Poštovani doktore!

Zovem se Bernarda i vi ste mi zadnja nada! Imam cijeli niz problema s probavom, sa spavanjem, s koncentracijom, sa svakodnevnim i s nesvakodnevnim životom. Taj problem je uzrokovan grižnjom savjesti zbog toga koliko malo čitam. Želim toliko toga znati i želim toliko toga pročitati, a kad uđem u najobičniju malu knjižaru i vidim koliko ima knjiga koje nikad neću stići pročitati, padnem u depresiju.

Otkad sam bila mala, čitala sam iznimno puno. Nekoliko puta sam i dobila nagradu 'Članica mjeseca' zbog najviše posuđenih knjiga u jednom mjesecu. Kako sam više čitala, tako mi se sve više i više novih knjiga otvaralo sa svih strana... sve dok me nisu posve preplavile, preklopile se i zarobile me u svijetu knjiga!

Doktore, kako načitani ljudi stignu sve pročitati? Imaju li oni neku tajnu? Drže li robove u podrumu koje tjeraju da čitaju i da im sve prepričaju? Ne znam, ali svaki put kad vidim nekog kako čita knjigu, podivljam! Gledala sam mladu rođakinju kako veselo čita knjigu o pet prijatelja i maštala sam da joj zubima poderem knjigu i bacim je u wc! Noćima sanjam kako čitam i čitam, a kad se probudim, ne sjećam se ama baš ničega. Naravno, rezultat svega toga je i da se ne mogu koncentrirati dok čitam – kako da čitam jednu knjigu kad znam da ih ima još bezbroj koje čekaju?

što da radim? Sve sam probala. Probala sam naći neki drugi hobi. Probala sam krenuti na kick boxing. Probala sam hipnozu. Probala sam i najočajniju metodu – počela sam čitati! Uzela sam Eliasovu knjigu O procesu civilizacije koja je jako debela i jako bitna povijesna knjiga. Počela sam je čitati i stvarno je to pametna i informativna knjiga, a onda kad sam vidjela koliko je debela, rasplakala sam se jer sam znala da je nikad neću pročitati. Nikad, nikad!

Pomognite mi. Počela sam sanjati da nestajem i da postajem lik iz neke prašnjave knjige koju nitko nikad neće pročitati. Pomognite mi da se othrvam ovoj čitateljskoj depresiji!

Bernarda

ODGOVOR

Poštovana Bernarda!

Bez brige! Vi ste još jedan slučaj bibliofobije, straha od knjiga. Iako je bibliofobija, zajedno s npr. gamofobijom (strahom od braka) i oenofobijom (strahom od vina), predmet sprdnje neznanstvenih derana, radi se o jednoj od najraširenijih fobija svijeta. Premda ne postoje točne znamenke, najcrnje prognoze kažu da je do 70% maloljetnika bibliofobično! To rezultira iznimno niskom stopom visokoobrazovanih građana jer su studenti ili bibliofobični, ili razviju bibliofobiju ubrzo nakon početka fakulteta. Velik broj diplomiranih možemo ipak zahvaliti revolucionarnom otkriću ljekovite skripte koja dopušta i onim bibliofobičnim studentima da se nose s izazovima obrazovanja.

Što se tiče vašeg kompleksnog slučaja, ne radi se o nimalo benignom poremećaju. Kako anoreksične djevojke gledaju u ogledalo i zamišljaju da su debele, tako vi promatrate svaku knjigu i mislite da je svaka knjiga debela i vrijedna čitanja. Naravno, to racionalno nema temelj jer nije svaka knjiga uistinu izvor spoznaje – to vam mogu i sam potvrditi budući da sam pročitao 95% svih tiskanih i netiskanih knjiga svijeta za potrebu medicinske službe. Međutim, budući da vaša fobija djeluje na iracionalnom nivou, trebat ćemo se poslužiti i 'iracionalnim' metodama.

Upravo Eliasovo djelo pokazuje kako je razvoj civilizacijskih normi (kao što su jedenje priborom i čitanje knjiga) ujedno i način odvajanja pripadnika moćne, 'civilizirane' grupe od slabe, 'necivilizirane' grupe. Kako da pobijedite strah od nemoći nečitanja? Odgovor nam daje poznati neznalica, mušičavi Sokrat, koji je patio od bibliofobije dok knjige nisu ni bile 'in'. Kako se Sokrat nosio sa svojim strahom od neznanja? Dijalogom i alkoholom. Dođite u kontakt s načitanim ljudima putem razno–raznih tribina te ih direktno pitajte pitanja koja vas zanimaju. Osim što ćete direktno i brzo dobiti odgovore, također ćete uvidjeti kako je čitanje za većinu ljudi prije statusni simbol, nego metoda usvajanja znanja. Valja spomenuti i da ćete na tribinama vjerojatno doći u kontakt s određenom količinom besplatnog vina. Liječnička preporuka: popiti jednu čašicu za lakše spavanje, a jednu za lakše kritičko razmišljanje!

Dr. Ostojić
foto: Steel Wool (flickr)