Zec: Fajrunt

Zaboravio sam ne samo o čemu se radi u tim knjigama nego i koje su to uopće knjige. Mislim da ne trebam spominjati kako sam odluku da ih pročitam smjestio u neki zabačen dio svijesti zajedno s odlukama da počnem vježbati i prestanem jesti ćevape.

I onda jučer, obuzet iznenadnim napadajem sjećanja potaknutog okusom napolitanke greškom umočene u čašu s Ribarom umjesto u onu s mlijekom, te odmah potom silovitog grizodušja zbog neispunjavanja novogodišnjih odluka krenuo sam ispuniti taj sveti zadatak.

Možete zamisliti moje iznenađenje kad sam skoro odmah (prvo mi je, ipak, na glavu pao njemačko- hrvatski rječnik i to s njemačke strane, ferdamt) naletio na nekada dragu mi knjigu Fajrunt Josepha Hellera. Sve koji su čitali legendarnu Kvaku 22 ovaj roman vjerojatno neće oduševiti, no ipak se ga isplati pročitati.

Ostarjeli John Yossarian ponovo jaše bespućima politike, apsurda, seksa i vojnih spletki, ovaj puta praćen sinom Michaelom. No, ovaj put bez rata koji je davao određeni romantični akcent Kvaki. Svejedno, on je još uvijek dobri, stari Yossarian ili kako kaže glasoviti Milo Minderbinder, koji je uz mnoge druge prisutan u ovom nastavku Kvake: "Brinem se zbog Yossariana. Nisam siguran da mu vjerujem. Bojim se da je još uvijek pošten." Ja bih to rekao ovako - u ovom svijetu glas luđaka jedini je glas zdravog razuma.

Ustvari, to moje zaboravljanje strašno me razveselilo, jer ako mogu zaboraviti drage mi knjige, mogu zaboraviti sve. Što uopće nije tako loše kao što zvuči. Mogao bih zaboraviti sve one drage osobe koje su mi prestale biti drage i sve one silne događaje u kojima sam ja nevjerojatnim stjecajem nesretnih okolnosti ispao debil. Na natjecanju u zaboravljanju  osvojio bih prvo mjesto i odmah to zaboravio.

Ova je knjiga zanimljiva po tri stvari. Prvo, kupljena je u knjižnici na rasprodaji za pet kuna i na prvoj stranici ima žig 'OTPISANO' i rukom napisano 'DOTRAJALO'.  Kako nećeš voljeti takvu knjigu kad ćemo prije ili kasnije svi mi imati takve oznake? OTPISANO će na nam biti ispisano samoćom, a dotrajalo bijelom kosom i plastičnim kukom. Drugo, na predzadnjoj stranici netko je nešto zbrajao i množio. Točnije, množio je 110x14 i tome dodavao 215 te je množio 7,6x28. Provjerom istih računskih operacija zaključio sam da su rezultati točni. Znači, bar je jedan od čitatelja imao predispozicije da postane atomski fizičar ili bar mizerno plaćen blagajnik u trgovačkom centru. I treće, ja je opet nisam ponovo pročitao. A nisam je pročitao zato jer mi je jedna od  ovogodišnjih novogodišnjih odluka da budem onakakav kakav jesam. Zaboravan. Visok i naočit. Zaboravan.

Uostalom, već sam je pročitao. Jedanput cijelu i jedanput ne cijelu. Što, ako se zbroji, ispadne skoro dvaput.

Zec the toilet manager
zeconfire@net.hr

/naslovna/ Orson Welles kao General Dreedle u filmu Catch-22 (r: Mike Nichols).