Riječ, slika, grad, rat

s kojima je hrvatska kultura stajala u neposrednom odnosu. Nastavak je to autorovih intermedijalnih istraživanja kojima se bavi već više godina, pa neki prilozi nisu drugo nego razrada već započetoga ili nova osvjetljenja tema koje je autor već bio dodirnuo. Opseg je knjige odlučio da 'ruske' teme ostanu za sada izvan ovog okvira: bit će jamačno prilike da se i njih predoči hrvatskoj javnosti u punijem opsegu.

O 'kroatocentričnoj' orijentaciji knjige odlučila su ratna zbivanja: veći broj stranica knjige zapremili su prilozi koji su nastajali počevši od godine 1991., dakle prve ratne godine trećeg (za Hrvatsku) rata. Čitatelj će primijetiti da je to utjecalo i na one priloge koji nisu pisani s neposrednom nakanom: miris paljevina i prah ruševina ne mogu se prikriti ni kada pišemo o nečemu što s ratom nema neposredne veze. Neke od priloga koji su neposredno vezani za ratna zbivanja, autor je pisao za strani auditorij. Čitatelj će oprostiti što će u njima naći svima nama poznate podatke, već zato što je danas svakome u nas jasno koliko se malo o hrvatskoj kulturnoj povijesti danas izvan granica naše Republike zna; uostalom ni mi nismo od neznanja pošteđeni. Katkad se moramo vraćati onome što nam se činilo za svagda zadano.