Politološki paradoksi? Prinos glosaru postmodernoga politološkog pojmovlja

razvijene na modelu prirodnih znanosti i na njima zasnovane tehnike. Nova je postmoderna paradigma pokolebala povjerenje u novovjekovne pozitivne znanosti i na tom je putu postupno transformirala razumijevanje prirodnih, socijalnih i političkih procesa. Riječ je o semantičkoj karijeri tradicionalnog prirodoznanstvenog, ali i politološkog pojmovlja koja se odvijala i koja se još uvijek razvija u teorijama diferencije. Konsekvencije te karijere očitovale su se u procesu napuštanja novovjekovnog znanstvenog pozitivizma koji je prirodu i društvo razumio kao predmete svog istraživanja. Društvo znanosti u koje je zapadni svijet zakoračio teško je razumjeti bez uvida u epistemološke, dekonstruktivističke korijene tih promjena. Istraživanjem znanja njegovim mikroelektonskim pretraživanjem prodire se u njegovu anonimnu, nepoznatu drugu stranu, u neiscrpni resurs inovacija i napretka. Nestat će ugljena, nafte, nestat će životinjske vrste i biljke, ali dok je ljudi neznanja kao druge strane znanja ne će nikada nedostajati. 

Kako ne bismo postali žrtva napretka i to daleko veća od one koju je proizvodila klasična kapitalska eksploatacija rada, moramo se suočiti s promijenjenom funkcijom znanja kao novog izvora blagostanja, ali i novih oblika nejednakosti među jednakima. Postmoderna je epistemologija osvijestila ovo stanje stvari i generirala drugačije razumijevanje znanosti kao resursa napretka ali i rizika. Rizici nastaju i od nepredvidivih posljedica inovacija i od autoimunizacije znanstvenog, inovativnog društva na opasnosti za koje se smatralo da su napretkom suzbijene. Naše je društvo paradoksalno ugroženo kako od prijeteće stagnacije tako i od nekontroliranog napretka koji obezvrijeđuje postojeće izvore života. 

Ovaj glosar pokušava osvijestiti našu situaciju kako bismo se suočili s našom nekompetentošću i pronašli puteve izlaska iz nje aktivacijom drugačijeg razumijevanja i drugačijeg vrednovanja naših potencijala, a to su nadareni školovani mladi ljudi a ne tradicionalne prizvodne snage kapitala i kapitalska percepcija resursa: zemlje, mašinerije i poluobrazovane radne snage...

Predloženi Glosar jest pokušaj da se naša rastuća nekompetentnost suzbije drugačijim razumijevanjem raspoloživog znanja kao prvorazrednog resursa i tako uhvati korak sa suvremenim društvima koja nas manipuliraju svojim boljim i drugačijim razumijevanjem i korištenjem znanja.