Autor: Tatjana Ileš
Izdavač: Naklada Ljevak
Godina izdanja: 2019
Cijena: 139,00 kn
Broj stranica: 216
Uvez: tvrdi
Knjiga nije dostupna u Booksi! Potražite je u bolje opremljenim knjižarama i antikvarijatima u Hrvatskoj i šire! Booksa ne prodaje knjige, izuzev vlastitih izdanja.
Knjiga Tatjane Ileš Kulturnom geografijom kroz književnu baštinu donosi znanstveno utemeljeno promišljanje o književnosti kao prostoru i granice i dodira, napose onog regionalno označenoga, i u kulturnogeografskom i u interkulturnom, ali i u smislu definiranja kulturnoga identiteta. Kulturni se identitet tako može definirati kao svijest pripadnika neke skupine koja povijesno nastaje i razvija se na temelju kriterija koje uspostavlja u odnosu s drugim društvenim skupinama, odnosno do izgradnje kulturnoga identiteta dolazi snažnom sociokulturnom mobilizacijom oko određenih etičkih i kulturnih vrijednosti koje neka skupina smatra zajedničkima.
Kultura i prostor neodvojivo su povezani, pa su tako prostori limesa i dodira te kulturološka pretapanja ono što obilježava književnost koja ne pripada središtu. U knjizi se tako prepoznaju različiti tipovi kulturnoga identiteta u prostoru uz administrativnu granicu, stoga se posebna pozornost u analizama usmjerava propitivanju na koji način kontaktnost – dodiri specifičnosti različitih kulturnih nasljeđa (npr. hrvatsko, mađarsko, vojvođansko) utječu na oblikovanje književnoga teksta.
Autoričin analitički i interpretativni pristup pisanim izvorima, dokumentima i drugoj literarnoj i neliterarnoj građi rezultira znanstvenim uvidima u punktove književne produkcije izabranih autora, ponekad i kao reprezentanata vremena i prostora na kojemu su djelovali ili djeluju. U pojedinim poglavljima autorica analizira književnu građu za proučavanje narodne kulture u književnome nasljeđu, ostavštinu izabranih (regionalnih) autora o čijim djelima analitično promišlja i dokumentaristički potkrepljuje svoje sinteze. Uzimajući književnost kao predmet svoje analize, autorica, dakle, metodologijom nove kulturne geografije pokazuje da su jezik i pismo temeljci uspostave i održivosti kulturnoga identiteta, kako regionalnoga tako i nacionalnoga.