Duhovi Europe

Knjiga želi promišljati etičke temelje europske civilizacije kroz prizmu nedovoljno istražene disidentske kulture i nalazi se između filozofije, povijesti ideja i intelektualnih biografija. U našem posve horinzontalnom svijetu u kojemu prevladava tehnicistički i ekonomistički duh dopunjen individualističkim povlačenjem intelektualaca iz javnog života, ova knjiga donosi nadu i pravo duhovno osvježenje. Ona itekako obogaćuje naše nedovoljno znanje o svemu onom što su istočnoeuropski intelektualci imali značajno za reći o Europi i krizi sadašnjice. U trenutku kad smo svjedoci osiromašenja europskog univerzalizma, suženja intelektualnih potreba, gubitka obrazovnih ideala, tehnicističke apsolutizacije, preispitivanje odnosa prema Europi, pretresanje njezine biti i karaktera postaje neizbježno kao savjest na djelu.
Akribičnom analizom djela i djelovanja vodećih disidenata toga doba, Jana Patočke, Czeslawa Milosza, Istvana Biboa, Karola Kosika, Thomasa Venclove, Zbigniewa Baumana i mnogih drugih ona pokazuje u kojoj je mjeri disidencija neraskidivo povezana s kulturom i idejom Europe, odnosno kritičkim razmišljanjem o modernoj civilizaciji i otuđenju pojedinca sučelice hipertrofiji vlasti.

Alexandra Laignel-Lavastine završila je filozofiju i doktorirala na Sorbonnei. Otada se posvetila pisanju eseja i sveučilišnoj karijeri. Jorge Semprun nazvao ju je 'istaknutom analitičarkom kulturnih tradicija druge Europe'. Napisala je važne knjige Nacionalizam i filozofija (1998.) i posebno recenziranu i poznatu: Cioran, Eliade i Ionesco: Zaborav fašizma (2002.) Veliki dio svojih istraživanja posvetila je i Janu Patočki da bi objavila veliku monografiju o njemu: Jan Patočka: duh disidencije (1998.). Njezin najnoviji esej Zabludjela misao (2015.) imao je mnogo odjeka u Francuskoj. Knjiga Duhovi Europe dobila je niz europskih nagrada od kojih je najpoznatija 'Charles Veillon' (2005.) i smatra se sintezom cjelokupna njezina rada.