Dnevnik spisateljice

Virginia Woolf svojim je romanima odredila cjelokupnu modernu svjetsku književnost, ali ona je bila mnogo više od kreativne prozne umjetnice: esejistica, književna kritičarka i dijaristica. Dnevnik je pisala gotovo cijeli život i iza nje je ukupno ostalo oko 2000 stranica zapisa. Njezin je suprug Leonard Woolf priredio izbor iz tih zapisa koji je 1953. objavljen pod naslovom Dnevnik spisateljice. Hrvatski ga čitatelji sada imaju priliku prvi put čitati, u prijevodu Ande Bukvić Pažin.

Dnevnički zapisi Virginije Woolf u ovoj knjizi nastajali su od 1918. do 1941., no nevjerojatno su aktualni. I ne moraju se čitati po redu – ali svaka stranica sadržava misli kojima ćete nahraniti vlastiti intelekt i kreativnost. Dnevnik spisateljice Virginije Woolf vrlo je poticajno štivo i svakako se treba složiti s teoretičarkom i kritičarkom Natašom Govedić, koja je u pogovoru napisala: "Ako želite znati kako funkcionira književnost iznutra, pročitajte Dnevnik spisateljice. Ako želite učiti o stilovima proze i stilovima kritike, čitajte nekoliko puta Dnevnik spisateljice. Ako želite izdržati u bilo kojoj vrsti stvaralaštva, imajte kraj jastuka Dnevnik spisateljice. Virginia Woolf dala je sve od sebe da nas podrži u turbulencijama umjetničkog rada i da nam se trajno pridruži u krvotoku slova koji još nazivamo i književnošću."