Kronosova žetva

Za sve katastrofe, za sve ono što izmili iz zemlje i padne s neba, mora postojati neki razlog. Kada petnaestogodišnjakinja nakon jutarnje kaše osjeti mučninu i padne na koljena zazivajući Mariju, a otac je prebije tražeći da kaže ime oca svoga djeteta, ona zna da mora naći valjano opravdanje. Upregne maštu i smisli priču o babuskari koja ju je otela i na metli odvezla do oltara na proplanku, prekrivenog medvjeđim kožama kao žrtvu Nečastivom. A kada narod napadnu tifus i kuga, jedan od načina za savladavanje nevolja progon je inovjeraca. No puk se ne zadovoljava samo kruhom i vodom, što najbolje zna pokvareni nadbiskup Wolfgang koji snuje da kod grofa Friderika priredi teatar muke.

Kronosova žetva slovenske spisateljice Mojce Kumerdej napeti je roman koji se zbiva na kraju 16. stoljeća, kad je u zemljama Unutrašnje Austrije, dakle na području današnjega slovenskoga prostora, bjesnjela borba za prevlast između protestantskih zemaljskih staleža i katoličke habsburške vlasti. Sjajna kombinacija povijesti i fikcije, Kronosova žetva prevedena je na više jezika i teško joj se može naći premca u suvremenoj slovenskoj literaturi.

,,Istražujući agresivne taktike Katoličke crkve u borbi protiv protestantizma s velikim marom i posvećujući posebnu pozornost detaljima, Mojca Kumerdej ne griješi kad uspostavlja veze sa suvremenim zbivanjima ili, u najmanju ruku, aludira na to kako se povijest ponavlja.''
(Radio Slovenija)

,,Osjećaj da smo u svijetu koji poznajemo, premda smo odijeljeni od njega čak četiri stoljeća, jedan je od brojnih vidova u kojima ovaj roman briljira.''
(Delo)

,,Ovaj roman bavi se povijesnim materijalima promišljeno i postupa prema njima na postmoderni način, a uz veliki vremenski i duhovni odmak, prilazeći im s empatijom i ironijom. Povrh toga, knjiga se odlikuje značajnim filozofskim propitivanjima fundamentalnih humanističkih pitanja – bitka, vremena, ništavnosti, boga.''
(LUD Literatura)

Sa slovenskog prevela Anita Peti Stantić.