Jesen u Pekingu

Svakoga dana, morao je platiti tri i pol karte, jer je silazio još u pokretu, prije svoje stanice, i potapšao se po džepu da vidi ima li ih još. Ima. Ugledao je neku pticu koja je sjedila na jednoj hrpi smeća, udarajući kljunom po tri prazne konzerve i uspijevajući odsvirati početak Lađara s Volge; stao je, ali ptica je odsvirala jednu pogrešnu notu i odletjela, bijesna, mrmljajući kroz kljun psovke na ptičjem. Amadis de Bil vratio se svome putu pjevušeći nastavak melodije; ali i on je pogriješio, i počeo psovati.
Bilo je sunca, ne puno, ali ravno pred njim, i kraj uličice blago je svjetlucao, jer je pločnik bio mastan; on to nije mogao vidjeti, jer je uličica dvaput skretala, desno, pa onda lijevo. Žene s velikim mekim željama pojavile su se na pragovima, u kućnim ogrtačima koji su razotkrivali veliki manjak čednosti, i pred sebe praznile svoje kante za smeće; zatim su sve zajedno udarile po kanti za smeće..."

Boris Vian (1920.-1959.) od dvanaeste se godine morao boriti sa zdravstvenim problemima koji će ga koštati života u trideset i devetoj godini. Usprkos kratkom životu opterećenom krhkim zdravljem, Boris Vian uspio je postati inženjer, pisac, glazbenik, prevoditelj, Veliki satrap Akademije za patafiziku, pjevač i, sve do naših dana, simbol neukrotive slobode duha. Autor brojnih romana, prvi je uspjeh doživio pod pseudonimom Vernon Sullivan. Pod tim je imenom Vian napisao četiri romana (Pljuvat ću po vašim grobovima, Svi su mrtvaci isti, I ubit ćemo sve gadove, i Nemaju one pojma), pretvarajući se da je "s američkog engleskog" preveo prethodno nepoznatog hard-boiled autora. Usprkos uspjehu kod publike, "Sullivanovi" romani otrpjeli su brojne napade moralista, a 1950. godine Vian je čak i osuđen zbog narušavanja javnog morala za prva dva naslova iz serije. Ali tek će romani potpisani Vianovim postati popularni: remek-djela Pjena dana, Jesen u Pekingu, Crvena trava, Srcoder - kao i priče skupljene u zbirkama Mravci i Ne bih htio krepati. Vianovo djelo puno je zaigranog nadrealizma, humanizma i onirizma koji svoga autora čine jednim od najvažnijih pojava francuske i svjetske književnosti 20. stoljeća.