AZ

Središnji lik romana je Konstantin Filozof, tvorac novog pisma glagoljice u čije znakove je pohranjena ne samo slovna nego i brojevna i simbolička vrijednost. Inspiraciju za glagoljicu Konstantin je pronašao u igri mlin, igri koju je od djetinjstva igrao posvuda...
Kao što konstruiranjem rozete i njezinim različitim iscrtavanjima, kojima je i izveo glagoljička slova, Konstantin potvrđuje važnost kombinatorike, tako i roman u cjelini, strukturom sastavljenom  po numeričkim vrijednostima glagoljičkih slova, gdje se svako poglavlje otvara jednim slovom, potvrđuje važnost igre kao takve.

Radnja romana odvija se u Carigradu, Kersonu, Moravskoj, Dalmaciji, Veneciji i Rimu. Životnu priču Konstantina Ćirila, iz različitih kuteva i na različite načine, osvjetljuju četiri pripovjedača (Metod, carica Teodora, Anastazije Bibliotekar i hrvatski knez Mutimir).

Prvo poglavlje (Jedinice Metodova dnevnika) oblikovano je kao dnevnik Konstantinova brata Metoda – u njemu se otkriva Metodov pogled na mlađeg brata, obilježen brigom i ljubavlju, sjećanja na dane djetinjstva u obitelji i igri, na Konstantinovu nadarenost i posvećenost potrazi za znanjem i istinom, kao i njegova opsjednutost Sofijom, djevojkom koja mu se priviđa...

U drugom poglavlju (Desetice carice Teodore) pripovjedač je Teodora. Tu saznajemo o Konstantinovim misijama Saracenima i Kazarima, upoznajemo običaje tih naroda, baš kao i samu Teodoru, bizantsku caricu, njezinu obitelj te prilike na Magnaurskom dvoru. Osim što je razlomljena mnoštvom najdubljih osjećaja - ljubavlju, krivnjom, boli, neshvaćenošću, razočaranjem - prema pokojnom mužu Teofilu i djeci, četirima kćerima i sinu, Teodora otkriva i osjećaje za koje dotada i nije znala da postoje – one prema Konstantinu Filozofu. Osim čežnje i nježnosti koju osjeća prema njemu, u Konstantinu ujedno prepoznaje svog tragično preminulog prvorođenog sina, također Konstantina.

Treće poglavlje, Stotice Anastazija Bibliotekara odvijaju se u Rimu, u vrijeme stvaranja legende o Konstantinovoj kršćanskoj misiji u Kersonu. Radi pisanja Italske legende, Anastazije upoznaje Konstantinovu osobnost te je tijekom svakodnevnih razgovora dalje prenosi mladom Ivanu Arhiđakonu... Anastazija upoznajemo u njegovoj nerazdruživoj staračkoj povezanosti s mačkom Acuteom.

Tisućice jednog Gebalima, završno poglavlje, predstavljaju hrvatskog vladara Mutimira u razgovoru sa sinom Tomislavom, budućim hrvatskim kraljem. Tomislav u glagoljici, baš kao i Konstantin, također otkriva igru mlin te, sričući glagoljička slova, uživa u njihovoj igrivosti i neponovljivosti... Time glagoljica, uza sve drugo,  postaje i glavnim likom romana AZ.

Jasna Horvat (1966.), redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, teoretičarka kulture i spisateljica, vezana je rođenjem, životom i radom za Osijek. Počinje pisati za djecu potkraj devedesetih, tijekom suradnje s osječkim dječjim kazalištem Branko Mihaljević. Kao rezultat ove suradnje objavljuje knjigu dvaju dramatiziranih tekstova Izgubljena vila (Matica hrvatska, 2002.), a zatim i Alemperkina kazivanja (Naklada Ljevak, 2005.). Knjiga pisama Ireni Vrkljan Pismo u pismu (Naklada Ljevak, 2008.) potvrda je autoričine spisateljske svestranosti, a novi roman za djecu Krijesnici (Algoritam, 2009.) otkriva ustrajnu naklonost hrvatskoj mitologiji.