Perenijalna filozofija

'Philosophia perennis jest izraz što ga je skovao Leibniz; no ono što je tim pojmom obuhvaćeno - metafizika koja prepoznaje božansku stvarnost u temelju svijeta stvari, života i umova; psihologija koja u duši pronalazi nešto slično ili čak istovjetno božanskoj stvarnosti; etika koja čovjekov konačni cilj vidi u spoznaji imanentnog i transcendentnog Temelja svega bitka – iskonsko je i univerzalno. Začeci perenijalne filozofije mogu se naći u tradicionalnoj predaji primitivnih naroda u svim krajevima svijeta, a u svojim potpuno razvijenim oblicima ona nalazi mjesto u svim višim religijama. Prikaz toga Najvišeg Zajedničkog Činitelja u svim prethodnim i sljedećim teologijama postao je predmetom pisanja prije više od dvadeset pet stoljeća, i od toga vremena neiscrpna tema obrađivala se uvijek iznova, sa stajališta svake religijske tradicije i na svim glavnim jezicima Azije i Europe. Na stranicama koje slijede sabrao sam niz odlomaka iz tih spisa, odabranih uglavnom zbog njihova značaja – jer učinkovito ilustriraju neku konkretnu postavku u općem sustavu perenijalne filozofije – ali također i zbog njihove unutarnje ljepote i neprolaznosti. Ti su odlomci poredani pod raznim naslovima i, da tako kažem, uokvireni mojim komentarima, osmišljenim tako da ilustriraju i povezuju, da razvijaju i, gdje je potrebno, pojašnjavaju. (...)

Ova knjiga je antologija perenijalne filozofije; no iako je antologija, ona sadrži tek malobrojne izvatke iz spisa profesionalnih književnika te, iako ilustrira određenu filozofiju, jedva ponešto od stručnih filozofa. Razlog tome vrlo je jednostavan. Perenijalna filozofija primarno se bavi jednom, božanskom stvarnošću koja je u suštini raznolikog svijeta stvari, života i umova.'
(A.H.)

Aldous Huxley rođen je 26. srpnja 1894. u Godalmingu (grofovija Surrey) u vrlo uglednoj obitelji. Književnu karijeru započeo je kao pjesnik te 1916. objavljuje prvu knjigu pjesama. Djelovao je kao novinar, kazališni i knjževni kritičar. U razdoblju boravka u Italiji i Francuskoj piše romane koji su ga proslavili: Kontrapunkt života i Vrli novi svijet. Godine 1945. objavljuje Perenijalnu filozofiju (Philosophia perennis). Umro je 22. studenoga 1963.

Prevela: Ljerka Duić