Štrajk zbog zareza

Dobro nam je poznato da zarez može promijeniti značenje rečenice. Nije isto kažemo li: Ne, želim to vidjeti. ili Ne želim to vidjeti., a sigurni smo da biste se i sami mogli sjetiti niza primjera kada zarez spašava tekst od nesporazuma. Međutim, prije malo više od jednog stoljeća unatrag, interpunkcija je, barem posredno, sudjelovala i u mijenjanju političke povijesti, piše James Folta za LitHub.

Godine 1905. diljem Ruskog Carstva izbili su prosvjedi i pobune radnika, seljaka i vojnika protiv represije, loših radnih uvjeta i carskog režima. Val nezadovoljstva prerastao je u Rusku revoluciju 1905., koja je cara Nikolu II. prisilila na političke ustupke i donošenje Oktobarskog manifesta, kojim su obećane građanske slobode i uspostava Državne dume (narodno predstavništvo koje čini zakonodavno tijelo).

Među onima koji su se pobunili tog rujna bili su i radnici moskovske izdavačke kuće Ivana Sitina. Tiskari su u to vrijeme bili plaćeni prema broju složenih slova, ali interpunkcijski znakovi nisu ulazili u obračun, iako je njihovo slaganje zahtijevalo isti posao i vrijeme.

Kako Florence Hazrat piše u eseju A History of Punctuation, moskovski su tiskari 1905. zatražili da im se, osim slova, plaća i slaganje interpunkcijskih znakova. Njihov prosvjed, koji će ostati zapamćen kao „štrajk zbog zareza”, ubrzo je prerastao svoje početne, vrlo konkretne zahtjeve.

O važnosti tog trenutka pisao je i Feliks Gross u tekstu The Strike and the Revolution iz 1950-ih. Oktobarski val štrajkova, navodi Gross, započeo je ekonomskim zahtjevima tiskara koji nisu bili plaćeni za zareze, točke sa zarezom i točke. Ubrzo su im se pridružili željezničari, a štrajk se proširio i prerastao u opći politički prosvjed. 

I tako su se zarezi našli usred revolucije i dokazali kako nisu samo stvar stila, nego mogu biti i pitanje radničkih prava!